MATEMATIKA SEĆANJA

„MATEMATIKA SEĆANJA“ – SPOMEN PARK „POPINA“ MIRJANE SLAVKOVIĆ

„Matematika sećanja“, autorke Mirjane Slavković, arhitekte, knjiga je u izdanju Kulturnog centra Vrnjačka Banja, koja nam donosi novi pogled na dela arhitekte Bogdana Bogdanovića, posebno na spomen-park „Popina“. Promocija je održana u vrnjačkoj Biblioteci. O knjizi je pored autorke govorio i arh. Zoran Radonjić.

To što se ova monografija pojavila, smatram i svojim ličnim uspehom pošto sam ubedio mlađu kolegenicu da uradi ovo što je uradila, nadajući se da to nije poslednje što će uraditi, na ovakav način, jer verujte mi, ima šta da kaže, rekao je Radonjić, ne krijući zadovoljstvo što se promoviše knjiga o delu njegovog profesora Bogdanovića.

„Nema istine u onim naukama u kojima se matematika ne primenjuje“ – citirala je Mirjana Slavković  Leonarda da Vinčija. U ovoj knjizi sva pažnja je posvećena dešifrovanju fundamentalnog matematičkog jezika, uz pomoć kojeg je podignut veličanstven spomenički kompleks spomen-park „Popina“ u Štulcu. Vredan deo kulturnog nasleđa predstavlja kroz istorijski kontekst, sumiranje arhivskih podataka stečenih iscrpnim istraživačkim radom, ulogu konzervatorske delatnosti i analizu suštine formirane spomeničke kompozicije.

Po rečima autorke, knjiga takođe predstavlja spomen-park „Popina“ kao vredan element kulturnog nasleđa naše zemlje, kroz istorijski kontekst, sumiranje arhivskih podataka stečenih iscrpnim naučno-istraživačkim radom, ulogu konzervatorske delatnosti u očuvanju kulturnih dobara i analizu suštine formirane spomeničke kompozicije. Knjiga sadrži koncept izgradnje spomen-parka kroz hronološko predstavljanje toka realizacije projekta i osvrt na specifičnosti gradnje spomeničke kompozicije. Predstavljena je i arhitektura spomenika i spomen-parka sa stanovišta oblikovnih karakteristika, upotrebljenih materijala i izvedenih detalja. Deo knjige odnosi se na obnovu spomenika i predstavljanje postignutih rezultata. Razmatra se i nastajanje spomenika u misaonom smislu i ideje koje su vodile Bogdanovića do kreiranja monumentalnog ostvarenja. Završno poglavlje obuhvata analizu, razmatranje i logička zaključivanja autorke, nastalih na osnovu činjenica prepoznatih u suštinskim matematičkim zakonitostima i formulama primenjenim u kreiranju arhitektonske forme.

Večerašnje izlaganje zasnovano je na izvesnim pojašnjenjima primenjenog koncepta i pogledu na šire misaono polje, nastalim na temeljima ličnog, naučnog, donekle i emocionalnog doživljaja koji je pratio čitav tok stvaranja pisanog dela.

Protumačena suština spomenika podstiče razmišljanje o suprotnostima, o životu i smrti, o dobru i zlu, o svetlosti i tami, o izabranim putevima, o putevima koji se mogu odabrati, o prošlosti i budućnosti. Ovako izgleda kada matematika može da se oseti. To su te misli večne, misli pameti, misli razuma, mudre misli koje su utkane u spomenik na Popini. Posle ovog sagledavanja i analiziranja spomenik na Popini se više nikad neće gledati istim očima. Jedno, spoljašna arhitektura, vidljiva, a druga pitagorejska, nevidljiva, podjednako snažna, jaka, monumentalna, podjednako potresna, daje nadu i opominje.

Epilog svega rečenog i onoga što će biti pročitno je sledeće: sada je spomenik na Popini sa svojom udvojenom građevinom potpuno drugačiji, jedinstven, neponovljiv i dobiće posebno mesto u spomeničkoj arhitekturi. Ako smo večeras uspeli zajedno da se makar na kratko približimo i osetimo lepotu suštinske matematičke misli, ne samo Bogdanove, nego uopšte kreativne matematičke misli, mislim da smo uspeli, rekla je Mirjana Slavković.

Spomen-kompleks predstavlja znamenito mesto koje je je posvećeno jednoj od prvih frontalnih bitaka koja se vodila između antifašističkih snaga u Srbiji i nemačkog okupatora u Drugom svetskom ratu 13. oktobra 1941. godine u neposrednoj blizini Popinske reke.

Opštine Vrnjačka Banja i Trstenik 1977. godine osnovale su zajednički fond za izgradnju spomen-parka „Popina“. Autor projekta je arhitekta Bogdan Bogdanović. Kamen temeljac postavljen je 1978. godine i izgradnja je trajala sve do 1981. godine kada je obustavljena iz finansijskih razloga.

Mirjana Slavković, autorka knjige, diplomirana je inženjerka arhitekture. Zaposlena je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Kraljevo na mestu konzervatorke i bavi se poslovima na zaštitii i revitalizaciji kulturnih dobara. Iz njene veoma bogate projktanske karijere duge više od 30 godina, kao posebno vredan divljenja izdvaja se autorski projekat Crkve Svetog Save u Deževi, kraj Novog Pazara.

 Fotografije: Lana Pažiljceva

PROGRAM BIOSKOPOA OD 31. MARTA DO 2. APRILA

SNEŽANA (sinhronizovan)
Žanr: animirani, avantura, drama
Predstava počinje u 18 časova, cena ulaz. 300 din.

SEKS
Uloge: Thorbjørn Harr, Jan Gunnar Røise, Anne Marie Ottersen, Siri Forberg, Nasrin Khusrawi…
Žanr: drama, romantični
Predstava počinje u 20 časova, cena ulaz. 300 din.

PROGRAM BIOSKOPA OD 27. DO 29. MARTA

SNEŽANA (sinhronizovan)
Žanr: animirani, avantura, drama
Predstava počinje u 16 časova, cena ulaz. 300 din.

PETI SEPTEMBAR
Uloge: Leonie Benesch, Peter Sarsgaard, Ferdinand Dörfler, Zinedine Soualem, John Magaro, Ben Chaplin, Georgina Rich, Corey Johnson, Marcus Rutherford…
Žanr: drama
Predstava počinje u 18 časova, cena ulaz. 300 din.

OPAKI RADNIK
Uloge: Merab Ninidze, Jason Statham, David Harbour, Jason Flemyng, Maximilian Osinski, Cokey Falkow, Michael Pena, Noemi Gonzalez, Arianna Rivas, Emmett J Scanlan, Eve Mauro…
Žanr: akcija, triler
Predstava počinje u 20 časova, cena ulaz. 300 din.

OTVORENA IZLOŽBA ,,LEONARDO DA VINČI, NAUČNIK I PRONALAZAČ“

Izložba ,,Leonardo da Vinči, naučnik i pronalazač“ autora Anje Radaković i direktora Muzeja nauke i tehnike – Beograd, Zorana Levića, otovrena je u Zamku kulture 24. marta 2025. godine.

Autori su ovom izložbom dali na značaju Leonardovim crtežima i maketama.

Izložbu je otvorila upravnica Zamka kulture, Marija Aćimović, koja je istakla da je izuzetno ponosna na to što su Leonardovi radovi u Zamku, uzev u obzir činjenicu da se radi o vrsnom umetniku, naučniku i pronalazaču.

Posetiocima se obratio i direktor Kulturnog centra, Saša Milenković, koji se zahvalio autorima izložbe jer ova postavka prikazuje Leonarada i u svetlu nauke.

– Saradnja sa upravom Muzeja nauke i tehnike – Beograd traje već deceniju. Kao i do sada, ta saradnja je za ishod uvek imala odlične izložbe, kao što je i ova koju upravo otvaramo, na čemu sam veoma zahvalan. Hvala i svim posetiocima koji su došli sa namerom da upoznaju Leonarda kao pronalazača i nekog ko je umetnosti i nauci pružio mnogo, rekao je Saša.

Posetiocima se obratio i direktor Muzeja nauke i tehnike – Beograd, Zoran Lević, koji je rekao da je ovo jedinstvena izložba kada je Leonardo da Vinči u pitanju.

– Tema ove izložbe je sagledavanje Leonarda da Vinčija kao inženjera. On je jedan od poznatijih umetnika iz vremena renesanse, ali ono što smo mi pokušali je da predstavimo njega u tom svetlu i to će posetioci moći da vide na ovoj izložbi. U pitanju su tridesetak njegovih radova na temu biologije, anatomije i inženjeringa koji su precrtani iz njegovog kodeksa. Pored toga, imamo i makete, a najpoznatija je maketa propelera. Leonardo je jedna od najznačajnijih ličnosti ove civilizacije. Sa renesansom je krenula i nauka. On je izuzetno uticao na mnoge sa ove teritorije kada je naučni rad u pitanju, rekao je Zoran.

Anja Radaković je naglasila da je Leonardo bio jedan od najvažnijih pronalazača renesanse i poznat po svojoj radoznalosti, inovativnim idejama i vizionarskim konceptima.

Iza sebe je ostavio preko pet hiljada listova sa crtežima, skicama i objašnjenjima, i uprkos tome što mnogi njegovi izumi nikada nisu bili realizovani tokom njegovog života, njegovi zapisi inspirisali su buduće naučnike i inženjere, pa je Leonardo time ostavio veliki trag u istoriji nauke i tehnologije. Na ovoj izložbi možete videti rukom slikane kopije njegovih originalnih crteža raznih izuma, kao i pet maketa koje su otkupljene od Nacionalnog muzeja nauke i tehnologije Leonardo da Vinči iz Milana, rekla je Anja.

ODRŽANA MANIFESTACIJA ,,PESNIKOVANJE 2025“

Zamak kulture je, tradiconalno, 21. marta, bio domaćin manifestacije „Pesnikovanje 2025“

Zamak kulture je, tradiconalno, 21. marta, bio domaćin manifestacije „Pesnikovanje 2025“, a koja se održava povodom Međunarodnog dana poezije. Cilj ove manifestacije ima davanje podrške univerzalnoj umetnosti koja kroz stihove vekovima govori o mnogobrojnim motivima koji su pesnici imali za inspiraciju. Pored toga, cilj je i uključivanje svih prosvetnih institucija sa teritorije opštine Vrnjačka Banja, kako bi podstakla nove generacije da se bave poezijom.

Manifestaciju je svečano otvorila upravnica Zamka kulture, Marija Aćimović, koja je poželela dobrodošlicu prisutnima i istakla da je veliko zadovoljstvo biti domaćin ovakve manifestacije, posebno u prisustvu velikog broja posetilaca i učesnika.

Svetski dan poezije ustanovio je UNESCO, 21. marta 1999. godine, u cilju promocije pisanja, čitanja, objavljivanja i proučavanja poezije širom sveta. Ovaj dan je poznat kao jedinstven način da se izrazi kreativnost ljudskog uma i Zamak kulture se i ove godine pridružuje brojnim institucijama i gradovima širom sveta sa manifestacijom ,,Pesnikovanje“, rekla je Marija.

Prisutnima se obratio i profesor srpskog jezika i književnosti, Predrag Rakić, koji je svojim izlaganjem ukazao na pojam i značaj poezije.

Setimo se da je čovek nekada smatrao da je reč blagoslov od Boga, a poezija uzvišena, čak i magijska tvorevina. Poezija nije samo lepa reč na papiru, već može biti korisna. Upravo pesma pamti svaki rez u vremenu, epizodu u životu, tanku granicu izmeću mašte i stvarnosti o čemu pesnik često i peva. Uz pesmu smo shvatili šta je to muzika, ritam, rima, kao i to da osećamo, vidimo i tumačimo, pa tako i razumemo život, rekao je Predrag. U okviru manifestacije, održano je i takmičenje u recitovanju za koje se prijavilo više od osamdeset učesnika koje je ocenjivao tročlani žiri koji čine: Katarina Milanović, bibliotekar, Tanja Spasić, bibliotekar i Miloš Milošević, pesnik koji je ove godine gost manifestacije. Bitno je istaći da je Miloš i dramski pisac, satiričar, pisac za decu i publicista, dobitnik više književnih nagrada za poeziju i dramske tekstove.

Među takmičarima bilo je trideset osam učenika OŠ ,,Popinski borci“, trideset osam učenika OŠ ,,Bane Milenković“, sedam učenika OŠ ,,Mladost“ i tri učenice Ugostiteljsko-turističke škole sa domom učenika. Učenici su, zajedno sa svojim učiteljima, nastavnicima i profesorima, pažljivo birali pesme i pripremali svoja recitovanja.

Nagrađeni učenici OŠ ,,Popinski borci“ su Ljudmila Milutinović, Maša Lakićević i Anđelija Jovanović, a pohvaljeni su Mihajlo Mihajlović, Eva Debolskaia i Evdokija Kapustina. Učenici OŠ ,,Bane Milenković“ koji su dobili nagrade su: Mihajlo Jerinić, Emilija Marić, Anja Jovančević, Ema Borović, Aleksa Pantović, Maša Ćirović, Ilija Đukić i Helena Popadić. Učenica OŠ ,,Mladost“, Anastasija Savković, je takođe dobila nagradu, kao i sve tri učenice Ugostiteljsko-turističke škole, Ljubica Milosavljević, Sofija Dostanić i Dunja Luković. Pohvaljeni su i njihovi učitelji, nastavnici i profesori koji su doprineli tome da upravo njihovi učenici, sa kojima su vredno pripremali recitacije, dobiju nagrade i budu pohvaljeni, pa su time imali ulogu mentora, a njihova imena su: Ivana Gočanin, Ana Pavlović, Lela Jeremić, Vesna Babić, Mila Luković, Vesna Manojlović, Snežana Špirović, Ljilja Vukojičić, Jelena Seočanac, Tanja Tanasković, Milkica Gmijović, Marija Stajić i Vojkan Vasić. Nagradu je dobila i učiteljica Snežana Špirović čiji su učenici bili veoma uspešni u recitovanju.

Zaključak žirija je da je pred njima bio težak zadatak jer su učesnici pokazali kvalitet, ljubav prema poeziji, recitovanju iste, kao i volju da se kroz stihove izraze i to na veoma dirljiv način. Za to su, svakako, zahvalni njihovi mentori, roditelji, i svi oni koji u njihovom neposrednom okruženju daju značaj poeziji, izlaganju i emociji kao sastavnom delu života.